Ukočenost, hramanje i bol su najčešći simptomi koje primetite kod vašeg kućnog ljubimca koji pati od artritisa. Artritis je zapaljenje zgloba, ali se isti termin koristi za objašnjenje velikog broja različitih patoloških procesa. Tako je osteoartritis najčešća forma bolesti kod pasa, dok se kod mačaka retko pojavljuje.

Učestalost osteoartritisa kod kućnih ljubimaca se povećava sa njihovom starošću. Osteoartritis je kompleksno i progresivno oboljenje. Označen je kao nenasledno, neinflamatorno oboljenje zgloba, koje se karakteriše destrukcijom zglobne hrskavice i formiranjem novog kostnog tkiva (kalcifikacija).

Klinički osteoartritis se sporo razvija, karakteriše ga ograničenost pokreta zgloba i ukočenost, naročito posle odmora, kao kardinalni znak bolesti, dok se bol manifestuje prilikom savijanja i ispravljanja ekstremiteta. Osteoartritis se manifestuje i hramanjem, čiji početak može biti iznenadan ili postupan. Njegova nagla pojava često je u vezi sa traumom, intenzivnim treningom ili neoubičajeno dugačkom šetnjom. Tako se prvi znaci zapažaju kao odbijanje penjanja uz stepenice i teško ustajanje. Zbog bola se mogu javiti nervoza, depresija i blagi gubitak apetita. Kod mačaka kao povučenost i pojava agresivnosti ako ih pomerate protiv njihove volje.

Zbog prognoze i osmišljavanja terapeutskog plana neophodno je da se uspostavi tačna dijagnoza. Ona zavisi od veštine samog kliničara, radiologije, kao i ostalih dijagnostičkih testova.

Tretman počinje promenom dosadašnjeg načina života, naročito ishrane. Gojaznost je najbolji prijatelj osteoartritisa, pa neadekvatan odnos kalorija, proteina i kalcijuma u obroku utiče na razvoj poremećaja zgloba naročito kod velikih pasa. Vežbama bi trebalo održavati kondiciju životinje. Tako se svakoga dana praktikuje nekoliko kratkih perioda laganih vežbi i jedna ili dve produžene šetnje. Ove vežbe ne dovode do mršavljenja, ali zajedno sa plivanjem pozitivno utiču na oboljenje.

Medikamentozna terapija je značajna i treba da se primenjuje uz prve promene stila života. Mnogi pacijenti imaju povremeni ili prolazni bol, a relativno je mali broj onih koji trpe intenzivne bolove i zahtevaju stalnu terapiju lekovima.

Nesteroidni antiinflamatorni lekovi se najčešće koriste u terapiji. Ali, ovi lekovi nose rizik od sistemskog efekta, i to oštećenja digestivnog trakta sa razvijanjem gastričnih ulcera. Stoga, nemojte sami davati ove lekove vašem ljubimcu, naročito ibuprofen (brufen). Blagotvornu pomoć u usporavanju bolesti daju derivati hijaluronske kiseline i glikozaminoglikana, kao i pentosan polisulfat. Ovi preparati su dobro prilagođeni za dugotrajnu upotrebu.

Prioritet za svakog vlasnika obolelog kućnog ljubimca je postizanje kompromisa između bolesti i kvaliteta života psa ili mačke. Pri čemu je važno da vlasnici shvate da potpunog izlečenja nema.

DEŽURNI VETERINAR │ + 381 63 34 22 35

VETURGENT tim – hitna veterinarska pomoć …