Francuski, ili plućni crv – Angiostrongylus vasorum je parazitska nematoda koja ugrožava zdravlje kućnih ljubimaca, prvenstveno pasa i mačaka. Bolest koju izaziva ova vrsta crva naziva se angiostrongiloza. Posledice ovog parazitskog oboljenja su teške, vremenom se pogoršavaju i bez adekvatne veterinarske pomoći i terapije dovode do fatalnog ishoda.

Bolest se ne prenosi na ljude i najčešće su joj izloženi ljubimci koji dugo borave napolju, ili se koriste za lov, mladi i radoznali psi i mačke, kao i oni ljubimci čiji boravak na otvorenom nije adekvatno kontrolisan.

Odrasli Angiostrongylus vasorum je valjkasti crv rozikaste boje. Može živeti oko 2 godine. Njegov razvojni ciklus počinje tako što pas pojede larve parazita koje dospevaju u creva, potom i krvotok, da bi se naselile u plućnoj arteriji, ili srcu životinje. U srcu se od larvica razvijaju odrasli paraziti čije ženke polažu jaja koja krvotokom dalje migriraju u pluća (plućne alveole) i dospevaju u dušnik, odakle se iskašljavaju, ili dospeju u usta i progutaju, a zatim fecesom dospevaju u spoljnu sredinu. Otud su, na osnovu načina širenja, ovi crvi i dobili odrednicu “plućni” crvi.

Potom dolazimo do specifičnih prenosilaca (vektora prenosa) Angiostrongylus vasoruma – sluz baštenskih i slatkovodnih puževa, puževa golaća, a ponekad i žaba. Kontakt sa samom sluzi mekušaca, koja je puna larvica i koja dospe u ljubimca koji liže, pojede puža/ žabu, pokreće novi ciklus zaraze i razvojni ciklus crva. Štenci se mogu zaraziti i direktno, ukoliko jedu feces zaraženih roditelja, ili drugog zaraženog psa.

Larve plućnih crva uzrokuju oštećenja plućnog tkiva dovodeći do smanjenog kapaciteta disanja, čujnog i dubokog disanja, brzog zamaranja, gubitka na težini, pojave sekreta, čestih respiratornih infekcija, pa i ozbiljnih upala pluća, napada gušenja i astme. Nekada, u početnim stadijumima bolesti dobar deo simptoma ostaje neprimećen, ili pomešan sa alergijom, prehladom, ili stanjem kao što je Kennel cough (Infektivni rinotraheitis pasa).

Simptomi bolesti su:

  • Frekventan kašalj
  • Kratkoća daha
  • Srčani problemi i slabost srca
  • Bronhitis
  • Smanjena kondicija
  • Smanjen imunitet
  • Oticanje nogu
  • Krvave stolice
  • Povišena temperatura
  • Letargija i depresija

Bolest je opasnija od klasične infekcije srčanim crvom (Dirofilaria immitis) jer ubrzano izaziva propadanje plućnog tkiva, pojavu malokrvnosti i trombocitopenije (značajno smanjenje broja krvnih pločica) u rezultatima krvi koji dovode do čitavog niza zdravstvenih problema, poput unutrašnjeg krvarenja, dugog krvarenja posle povrede, sklonosti ka lakom dobijanju modrica usled lakih povreda i sl. Takođe, smanjeni su faktori koagulacije krvi V i VIII. Eozinofilija (povećan broj belih krvnih zrnaca – eozinofila), veoma često se javlja u pretragama krvi kod zaraženih pasa i mačaka. Neurološki problemi poput nevoljnih pokreta, usporenosti, paralize, gubitka vida, promene ponašanja i epileptičnih napada čest su pratilac ovog oboljenja i uzrokovani su mikroskopskim, ili krvarenjima većeg obima u mozgu i centralnom nervnom sistemu uopšte. Krvarenje može biti i u bilo kom većem, ili vitalnom organu, što dodatno otežava loše zdravstveno stanje, a mogućnost izlečenja čini neizvesnijom.

Dijagnostika samog parazita se sprovodi primenom testova krvi i mikroskopskom pretragom fecesa, dok se sveukupno stanje organizma prati primenom dijagnostičkih metoda poput slušanja stetoskopom, rendgenskog snimanja pluća, uzimanja krvi na analizu, ultrazvuka i kolor doplera srca, uzimanja brisa i uzoraka tkiva iz disajnih organa, bronhoskopija i sl.

Pozitivan ishod terapije zavisi prvenstveno od vremena kada je bolest nepobitno utvrđena. Ljubimci kojima je dijagnostifikovana bolest u prvim fazama, kada u krvi još uvek nema odraslih oblika crva, uz adekvatnu terapiju antihelminticima, imaju šansu za brzo i potpuno ozdravljenje bez posledica.

Kod životinja kod kojih su nastupili ozbiljniji simptomi poput smetnji u disanju, ili upale – daju se određeni antibiotici po antibiogramu, bronhodilatatori i kortikosteroidni lekovi koji će omogućiti lakše disanje. Kod problema sa zgrušavanjem krvi i anemijom daje se simptomatska terapija lekovima koji stimulišu koagulaciju, vitamina K , kao i transfuzija. Neurološki problemi tretiraju se posebnim kombinacijama lekova i kompleksom B vitamina.

Obzirom da su simptomi, pa i posledice nelečenja veoma slične klasičnoj dirofilariozi, veterinari koji se suoče sa angiostrongilozom često odmah ne utvrde stvarnog uzročnika. Ovo je veoma važno, jer manifestacije i komplikacije bolesti kod angiostrongiloze nastupaju mnogo brže i opasnije su nego kod dirofilarioze, samim tim i brže dovode do smrtnog ishoda, posebno kod mladih životinja.

Prevencija se prvenstveno sastoji u redovnoj kontroli, testiranju i preventivnoj primeni lekova protiv parazita koji se nanose na krzno ljubimca. Potrebno je birati mesta za šetnju koja nisu naseljena puževima, ili velikim brojem vodozemaca poput močvara i sl. posebno u proleće i jesen. Psi, pogotovo oni mladi i neiskusni, ne bi trebalo da se ostavljaju bez nadzora tokom boravka na otvorenom kako ne bi pojeli puža. Takođe, ljubimcima koji duže vreme provode na otvorenom, poput lovačkih pasa, pasa koji borave u dvorištu i mačaka, posude za hranu i vodu treba redovno prati i menjati sadržaj u njima, kako ne bi došli u kontakt sa sluzi mekušaca, ili vodozemaca. Igračke i žvakalice posle igre na otvorenom obavezno pokupiti i isprati pre dalje upotrebe.

DEŽURNI VETERINAR │ + 381 63 34 22 35

VETURGENT tim – hitna veterinarska pomoć …